100. godina Fatime

100. godina Gospe Fatimske

1917 – 2017

Ove godine na današnji dan 13. svibnja navršava se 100 godina ukazanja u Fatimi, prilikom koje će Papa Franjo posjetiti ovo Svetište. Papa Franjo bit će četvrti papa koji će posjetiti ovo svjetski poznato marijansko svetište. Mali pastiri Franjo i Jacinta Marto bit će proglašeni svetima 13. svibnja 2017. Beatifikacija fatimskih pastirića bila je 13. svibnja 2000. od pape Ivana Pavla II. Neka poruka njihova života uvijek ostane živom da može osvijetljavati put čovječanstvu.
I dok slavimo Gospu Fatimsku (portugalski Nossa Senhora de Fátima), toliko dragu velikom papi Ivanu Pavlu II prisjećamo se i njegovog svetog života. Upravo 13. svibnja 1981. godine, pokušan je atentat na papu Wojtylu. On sam je kazao da svoj život i daljnji pontifikat duguje Gospi Fatimskoj. U njezinu krunu je stavljen metak kojim je bio pogođen. Njegovo geslo bilo je Totus tuus – Sav tvoj! Ove riječi su zapravo izražavale njegivo bezuvjetno predanje Blaženoj Djevici Mariji. Njegov osobni tajnik je posvjedočio da su upravo to bile jedne od njegovih zadnjih riječi prije odlaska u Očev dom. U svom životu hodočastio je u mnoga marijanska svetišta poput našega Trsata i Marije Bistrice, Lurda, Jasne Gore i Fatime.
Fatima je postala glasovita u svijetu po neobičnim viđenjima troje djece u razdoblju od 13. svibnja do 13. listopada 1917. Svakog trinaestog dana u mjesecu, Lucija (Lúcia de Jesus dos Santos), Franjo (Francisco Marto) i Hijacinta (Jacinta Marto) doživljavali su ukazanja Gospođe obučene u bijelo i sjajnije od sunca.

Strahote Prvoga svjetskoga rata pojačali su dramatičnost fatimskih poruka, vezanih naročito uz tri tajne. Za kršćane su važne one poruke što su ih prenosila djeca, a možemo ih sažeti u tri riječi: molitva, pokora, obraćenje. Ukazanje Majke Božje samo je naglasilo i aktualiziralo te važne evanđeoske poruke. Poziv da se žrtvom, molitvom i postom možemo suprotstaviti djelovanju zla u svijetu, potakao je vjernike na ozbiljnije proživljavanje svoje vjere. Pio XII. je u najžešćem vihoru Drugoga svjetskoga rata, 1942, posvetio svijet Srcu Marijinom na 25. obljetnicu fatimskih ukazanja. Pavao VI. o 50. obljetnici osobno je hodočastio u Fatimu i tom prigodom izjavio: „Velika nam je želja počastiti Presvetu Djevicu, Majku Kristovu, Majku Božju i Majku našu. Naše je pouzdanje u njezinu dobrotu u Crkvi i Našem apostolskom poslanju vrlo veliko, a isto je tolika i naša potreba za njezinim zagovorom kod Krista, njezina Sina“. Veliki Ivan Pavao II. hodočastio je u Fatimu 13. svibnja 1982. na prvu obljetnicu preživljena atentata, ponovio posvetu svijeta Majci Božjoj i završio potresnim vapajima: „Izbavi nas od glada i rata, od nuklearnog rata, od samouništenja, od svih ratova, od grijeha protiv ljudskog života od njegova početka, od mržnje i umanjivanja dostojanstva djece Božje, od nepravda u društvenom, nacionalnom i međunarodnom životu, od olakog gaženja Božjih zapovijedi, od pokušaja da se iz ljudskih srdaca iskorijeni istina o Bogu, od grijeha protiv Duha Svetoga“. Iz Fatime je uputio i poruku: „Slušajmo Marijin glas, neka ga sluša cijela Crkva, neka ga sluša cijelo čovječanstvo jer Marija hoće samo vječni spas ljudi i naroda po naumu Providnosti Božje“. Papa Benedikt XVI u Svećeničkoj godini povjerio je i posvetio Presvetom Srcu Marijinu svećenike iz čitavoga svijeta.

Gospođa u bijelom se malim pastirima ukazivala oko podneva, a dok ju je Franjo samo vidio, Jacinta ju je i čula, a Lucija je s njom i razgovarala. Bila je ozbiljna, a s desne ruke joj je visjela krunica. Tajne koja su djeca primala mogu se sažeti u poziv na duboko i iskreno obraćenje, na molitvu i pokoru, kao najbolja i najsigurnija sredstva kojima se možemo othrvati svim zlima koja nas pokušavaju zarobljavati, posebno kada je riječ o zlima koja obuhvaćaju cjelokupno društvo, kao što je rat i odbacivanje Boga. Gospa je djeci poručila da svoje žrtve i molitve prikazuju za obraćenje grešnika i sve one koji odbacuju Boga, kao i za zadovoljštinu Bogu za sve uvrede koje mu se nanose. Poručila im je da svaki dan mole krunicu, kako bi na takav način izmolili kraj rata i mir u svijetu. Po Luciji je ustanovila pobožnost pet prvih subota. Marija se tako, kao i toliko puta u povijesti, pokazala kao posebna zagovornica i braniteljica, koja svoju djecu nikada ne prepušta hladnoći zla, nego želi da se svi ljudi obrate Bogu, jer je upravo odbacivanje Boga izvor svih zala i ratnih strahota. Vrijeme u kojemu danas živimo pokazuje da se tajne koje je Gospa, između ostalih, navijestila – progon Crkve i vjernika, počinju navelike događati, te smo u tom smislu naročito pozvani na osobnu žrtvu, molitvu i pokoru, kako bismo od Boga isprosili istinski mir i obraćenje grešnika. Kako je obećala na početku ukazanja, Gospa je pri svom posljednjem ukazanju 13. listopada objavila svoje ime – Gospa od svete krunice.

Krunica nam je u tom smislu dana kao poseban poticaj i najizvrsnije sredstvo kako osobnog obraćenja, tako i obraćenja onih koji ne uviđaju kolika zla nanose drugima, nego svoje čovještvo kaljaju zločinima koje čine. Posebno pri tome valja imati na umu kako je Gospa kod jednog svog ukazanja djeci poručila, a poručuje danas i nama, da na kraju svakog Slava Ocu u molitvi krunice dodamo: “O moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenog ognja, dovedi u Raj sve duše osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe.” Ovim zazivom Gospa Fatimska je željela dozivati u pamet osnovne ciljeve svog dolaska: a to su borba protiv grijeha jer on vodi u pakao, želja da se pomogne dušama, osobito u času kada im je to najpotrebnije – u času smrti, da dođu u Nebo.
I danas je Marijina poruka živa, i danas Ona poziva na pokoru, post, molitvu i obraćenje. Ne umara se s nama jer nas želi voditi. Poziva nas Majka da se okrenemo prema Onome od kojeg nam dolaze sve milosti, koji snagom svoje ljubavi razgoni strahove, koji svojom dobrotom i blagošću poziva na put pomirenja, koji nam šalje Majku da bismo se osvjedočili kako nas Bog nije napustio niti zaboravio, koji Nju zasiplje milostima da bi ih mi preko Njenih ruku stostruko primili. Tko osjeća Nju kao svoju nebesku Majku i Boga kao svoga nebeskoga Dobroga Oca, ne boji se ničega. Odatle i poziv približiti se iznova toj Milosrdnoj Svetosti po činu posvete. Srce Isusovo i Srce Njegove Majke, koje je najbliže izvoru te Milosrdne Svetosti, želi Mu približiti svakog čovjeka i čitavo čovječanstvo, čitav svijet.
Riječi svetog pape Ivana Pavla II neka nam budu putokaz u nasljedovanju Marije:” Krunica je moja najdraža molitva.”. Prihvatimo, predraga braćo i sestre, svjetlo koje dolazi iz Fatime a također i poruku koja dugih 726. godina ovdje kod nas u Hrvatskom Nazaretu, na Trsatu uvijek iznova progovara: “Marijo, Ti nas vodi putem Svoga Sina Isusa Krista!”. Njezino Bezgrešno Srce i Njezin pogled pun ljubavi ovdje je prisutan kroz dugih 650. godina na poseban način u ikoni Gospe Trsatske. Neka nam Blažena Djevica Marija (Gospa Fatimska i Majka Božja Trsatska) bude trajno utočište i siguran put koji nas vodi Kristu.