FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED

(FSR ili latinski OFS)

Skupština FSR-a sastaje se svake zadnje nedjelje u mjesecu u 16 sati na Trsatu u svetištu

OFS ili FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED

OFS (na latinskom = Ordo Francescanus Saecularis) ustanovljen je u nadahnuću i po djelovanju svetoga Franje Asiškoga (1182-1226). Sveti Franjo je osnivač triju Franjevačkih redova: Prvoga OFM (muški, redovnici) Drugoga (ženski, klarise – po sv. Klari) i Trećega OFS (za vjernike laike u svijetu). Zato se Franjevački svjetovni red (OFS) dugo nazivao i »Treći red sv. Franje«, a pripadnici toga Reda »trećoreci«. U Franjino vrije¬me i neposredno poslije njega braća i sestre koji su željeli živjeti po primjeru sv. Franje, ali ostajući u svijetu, nazivali su se »Pokornička braća«, a potom i »Braća trećega Pravila«.Općenito se smatra da su prvi trećoreci bili bračni par Lukezije i Bnonadonna iz Toskane.

NAZIV

»Franjevački«: jer osobe koje ulaze u to zajedništvo nastoje živjeti evanđelje po primjeru sv. Franje. Prožima ih njegov duh i oduševljava njegova radikalnost.
»Svjetovni«: jer osobe ostaju u svijetu, u svojim obiteljima, na svome radnom mjestu vezane svo¬jim redovitim staleškim dužnostima. Ne povlače se (osim kod tzv. »Trećih samostanskih redova«) u samostane ili u slične zajednice.
»Red«: jer se radi o instituciji iza koje stoji Crkva svojim autoritetom. Crkva potvrđuje taj način ži¬vota, daje mu potrebne okvire, obrede, potvrđuje Pravilo, Konstitucije, Obrednik i drugo. Crkva računa na primjeran život, na svjedočenje i na molitvu članova OFS-a.

PRAVILO

Prvo Pravilo OFS-a je tzv. »Memoriale« iz 1221. godine. To je Pravilo preradio za OFS veliki prijatelj sv. Franje papa Grgur IX 1228. godine. Drugo Pravilo za OFS izradio je franjevac, papa Nikola IV 1289. godine. Ono ostaje na snazi skoro punih 600 godina.Treće Pravilo izdaje trećoredac, papa Leon XIII 1883. godine. Posljednje i za nas danas važeće Pravilo potvrdio je svojom apostolskom vlašću papa Pavao VI 24. lipnja 1978. godine.

NARAV OFS-a

OFS je organizirano zajedništvo članova koji žive po cijelome svijetu. Računa se da ima preko 2.000.000 članova i kandidata toga zajedništva. Red vodi Internacionalno vijeće koje ima svoje sjedište u Rimu. Svaki narod ima svoje Nacionalno vijeće. Daljnje su moguće organizacijske podjele po regi¬jama i, kao kod nas, po franjevačkim provincijama (kod nas ih ima 8). Braća i sestre (tako se međusobno nazivaju i osje¬ćaju) svoje zajedništvo na najkonkretniji način proživljavaju u malim bratstvima ili zajednicama OFS-a vezanim uz naše samostane i župe. Takve zajednice imaju također svoje vodstvo u koje je uključen i tzv. duhovni asistent (to je redovito sve¬ćenik – franjevac).

ZNAKOVI

Medaljica: koja ima redovito na sebi lik sv. Franje, a s druge strane ili lik sv. Klare ili lik Bogorodice.
Značka: predstavlja franjevački grb, tj. dvije prekrižene ruke (jedna gola: Kristova, i druga obučena, Franjina), obadvije sa znakom rane od čavla. Po sredini je križ (TAU).
Znak »Tau«: označuje tzv.franjevački križ;
Može se nositi kao TAU značka ili kao privjesak o vratu.
Škapular: simbolični komadić redovničke odjeće.
Pojas: dio franjevačke redovničke odjeće sa znakovima triju zavjeta.
Prikladno je da članovi OFS-a kod zajedničkih susreta znakove nose na vidljiv način, ovisno o naravi namjeni znakova.

SVRHA

Braća i sestre žive evanđelje po primjeru sv. oca Franje i čine sve da se na taj način posvete intenzivnim duhovnim životom:

– takvim životom po evanđelju braća i sestre OFS-a postaju prikladni za sudjelovanje u životu i posla¬nju cijele Crkve, služe u Crkvi, pomažu širenju evanđelja, spremni su za najponiznije pomaganje u svim poslovima svoje crkvene zajednice;
– spremni su na svako dobro djelo, osobito na ona po kojima će moći pomagati siromašnijima, svojoj braći u bijedi (karitas);- sudjeluju u brigama i mukama cijeloga svijeta,bore se za mir, njeguju ekumenizam, podržavaju sva nastojanja za čistoću i ljepotu prirode i ljudskoga okoliša;
u načinu života i rada žele biti uzorni u svome obiteljskom životu, čisti i pošteni u svome svakodnevnom ophođenju s ljudima, odgovorni i zauzeti u svojim društvenim obvezama.

Vjernike i članove zajednice u Franjevački svjetovni red (FSR) prvenstveno okuplja i povezuje nadahnuće za življenjem franjevačke duhovnosti. Interesenti koje zanima život u bratstvu, i način njegova djelovanja mogu se javiti duhovniku, ili nekom zavjetovanom članu bratstva, te izraziti svoju želju. To su aspiranti koji kroz godinu dana prate i uključeni su u rad i djelovanje zajednice. Nakon godinu dana odlučuju da li žele ući u novicijat FSR-a.
Novicijat traje najduže 3 puta po godinu dana, te nakon toga kandidat daje svoju odluku o trajnim zavjetima.

Uključivanjem u razne aktivnosti matične župe, te župa kojima pripadaju, članovi Fsr-a postaju neposredni glasnici Evanđelja. Uz vanjske aktivnosti rada i djelovanja, najvažnija zadaća bratstva je duhovna izgradnja i rast svakog pojedinog člana.
Zato zajednica djeluje po određenim propisima, a to je Pravilo OFS-a, koje je potvrđeno od sv. Oca, te pastirskim vodstvom dodijeljenog joj duhovnika.

sveti franjo asiški molitve svetište trsat

Leave a Reply