Svibanj – mjesec Blažene Djevice Marije
papa Franjo o Mariji
Papa Franjo govori o tri važne oznake Marijina promišljanja i djelovanja, a to su slušanje, odlučivanje i djelovanje.
Govoreći o slušanju, Papa je istaknuo: „Marija je poslušna Božjoj riječi koju joj upućuje anđeo Gabrijel o njezinoj rođakinji Elizabeti. No Marija je slušala pozorno, ne površno, kao što se u nas zbiva kad nešto čujemo, ali ne obraćamo pozornost na to niti tražimo značenje i smisao. Marija sluša Boga i u životnim događajima.“
Temeljem onoga što je čula, Marija odlučuje, nastavio je Sveti Otac. Marija ne živi užurbano, nego promišlja u svojem srcu te donosi odluku da pohiti k Elizabeti. Marija se ne da uvjetovati događajima, ne izbjegava teškoće odlučivanja pa ni u životnim zbivanjima, primjerice kada su se mladenci u Kani našli u nezgodi, protumačio je Papa te usporedio naše teškoće kada bismo odlučivanje radije prepustili drugima. Upravo u pozornom slušanju Božjega glasa možemo poput Marije biti sposobni donositi ispravne odluke.
Stoga je treća oznaka Marijina postupka djelovanje. Čim je shvatila o čemu je riječ, hita k Elizabeti da joj bude na usluzi. Zna da to mora učiniti i ne izbjegava moguće teškoće. Papa Franjo navodi i riječi svetoga Ambrozija koji kaže da Duh Sveti ne poznaje sporost. I nama su te riječi poticaj na ispravno osluškivanje, odlučivanje i spremno hitanje ususret potrebama drugih, poput Marije.
svibanjske pobožnosti
Tradicija svibanjskih pobožnosti seže u 16. stoljeće kada ih potvrđuje papa Pio VII., a kasniji pape, sve do danas, objavljuju brojne naputke o štovanju Blažene Djevice Marije te podržavaju kako ovu, tako i druge marijanske pobožnosti u sveopćoj Crkvi.
Svibanjske pobožnosti najčešće sadrže marijanske pjesme, litanije, euharistijski dio te izlaganje i poklon Presvetom oltarskom sakramentu.
Hrvatski narod slavi i časti Mariju kao svoju kraljicu. Majka Božja je zaštitnica Katoličke crkve i čitavog kršćanstva. Ona je ideal vjere i majka Crkve. Njezinim pristankom na Božji plan, Bog je pronašao mjesto u kojemu je rastao. Istovremeno, ona je Bogu poklonila ljudski lik, pomogla je da Bog bude jedan od nas. Stoga je Marija uistinu Bogorodica.
Tijekom svojega života je ostala bez grijeha; tijelom i dušom uznesena je na nebo. Između 3. i 7. stoljeća, Crkva u kalendar unosi čitav niz Marijinih blagdana. Pobožnost Majci Božjoj širi se i poprima različite oblike. U to vrijeme se javlja molitva krunice, Angelus – anđeoski pozdrav, ili kako se u našem narodu kaže, Anđeo Gospodnji, zatim različite litanije i zazivi. Danas nema strane svijeta i katoličkog naroda u kojemu nema barem jedno mjesto posvećeno Majci Božjoj.
Marijina zaštita
Crkva posebno upozorava na zazivanje Marijine zaštite nad svim majkama svijeta. Njezino djevičanstvo i majčinsko srce pod posebnim su djelovanjem Duha Svetoga. Ona uvijek prati djelo svoga Sina te ide ususret svima, koje Krist prihvaća svojom neizmjernom ljubavlju. Kao što je Kristovo milosrđe neiscrpno, tako je i srce Blažene Djevice Marije majčinski neiscrpno.
Marija nije samo Bogorodica – samo tjelesna majka, nego se cijelim svojim bićem stavila u službu sveobuhvatne i neugasive Božje ljubavi. Na tom životnom putu ništa se naime nije događalo samo od sebe, nego se postupno rađalo i razvijalo u Marijinu srcu, snagom dara Božjega Duha i njezinim strpljivim, pouzdanim i samozatajnim sudjelovanjem u prepoznavanju i usvajanju Božje volje koja se i u nama vjernicima očituje u onoj mjeri u kojoj je naša zauzetost prožeta djelotvornom ljubavlju. Marija je stoga i Isusova učenica. Njezin primjer trebamo slijediti!
Neka nam stoga ovaj svibanj, ali i svaki drugi mjesec proteknu u odlascima na pobožnosti molitve krunice, k našoj zajedničkoj Majci koja nas ovdje na Trsatu sve jednako i neizmjerno voli i čeka.
