PROSLAVA SVETKOVINE MAJKE BOŽJE TRSATSKE
10. svibnja 2017.
Proslavljena svetkovina Majke Božje Trsatske
U srijedu, 10. svibnja 2017. godine, svečano smo proslavili ovogodišnju svetkovinu Majke Božje Trsatske, čuvarice grada Rijeke. Tome je prethodila trodnevna duhovna priprava, koju je nakon marijanskih pobožnosti predvodio fra Tomislav Šanko s Krnjeva.
Svakoga od ta tri dana hodočastile su različite skupine vjernika Blaženoj Djevici Mariji na naš Trsat: pomorci, bratstva FSR-a i Frame, redovničke zajednice, različite udruge, molitvene zajednice, grupe mladih i vjernici Trsata, Rijeke i okolice.
U prijepodnevnim satima velik broj članova Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda okupilo se na Trsatu, gdje su svi zajedno proslavili svetu misu u 11 sati, na kojoj su se zavjetovali Majci Božjoj Trsatskoj, Majci Milosti, zaštitnici Provincije. Misno slavlje je predvodio provincijalni ministar fra Ilija Vrdoljak.
650. god. Ikone Gospe Trsatske
Ove godine proslava je bila u znaku visoke 650. obljetnice dolaska čudotvorne slike Majke Milosti– Ikone Gospe Trsatske – dara pape Urbana V. 1367. godine,
te 726. obljetnice čudesnog događaja prijenosa Nazaretske kućice iz Isusove i Marijine domovine na Trsat, 10. svibnja 1291. godine.
Tijekom cijeloga dana pristizali su hodočasnici iz različitih gradova i mjesta: Zagreba, Dalmacije, Gorskog Kotara, Kvarnera i Rijeke i mnogi drugi došli su Majci Božjoj Trsatskoj na proslavu ove obljetnice. Svete Mise su bile posjećene u velikom broju od jutarnjih sati a franjevci ispovijednici cijelo su vrijeme dočekivali vjernike u sakramentu pomirenja.
Riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić predvodio je svečanu procesiju i središnje misno slavlje u zajedništvu sa svećenicima Riječke nadbiskupije i braćom trsatskim franjevcima.
Propovijed nadbiskupa mons. dr. Ivana Devčića
Nadbiskup je u svojoj propovijedi istaknuo Marijin presudan značaj u umjetnosti, književnosti, kulturi i povijesti budući da je upravo njen lik bio poticaj mnogima da se u svojim kreativnim ostvarenjima nadahnjuju njenim likom. U tom smislu, istaknutu ulogu ima pisac evanđelja sv. Luka kojemu se, zbog dobrog portretiranja Blažene Djevice Marije, pripisuje autorstvo ikona Presvete Bogorodice.
Međutim, isto tako, nadbiskup je napomenuo i Marijinu duhovnu dimenziju u kojoj je ona imala vjeru i nadu protiv svake nade. Ona je, za razliku od apostola koji su imali vjeru u vrijeme Isusovih čudesa, a poslije je gubili ili padali u sumnju, bila postojana u vjeri i može nam biti primjer vjere i pouzdanja u Božji plan.
I dok nam likovna umjetnost nudi različite varijante lijepih Marijinih slika i ikona, prihvaćanjem te Marijine vjere svaki vjernik dobiva priliku da bude slika Marije Bogorodice provodeći u život to Marijino pouzdanje, vjeru i nadu i time se u nama, ako je nasljedujemo, odražava možda čak i ljepši Marijin lik od onih umjetnički naslikanih.
U tom smislu, Marija nam treba biti trajna inspiracija, zaključio je nadbiskup svoju propovijed. Na kraju mise nadbiskup je ispred ikone Gospe Trsatske – čudotvorne slike Majke Milosti – izmolio posvetnu molitvu Majci Božjoj Trsatskoj.
