Što danas okuplja hodočasnike na Trsatu?
Što danas okuplja hodočasnike na Trsatu? Kad promatramo ponašanje hodočasnika, zapažamo da se redovito približavaju glavnom oltaru u crkvi gdje je izložena slika Gospe Trsatske. Ona je na tom oltaru od davne 1367. godine, što znači da je na tom mjestu 650 godina. Stariji među nama se prisjećaju velike proslave 600. godišnjice otkako je Gospina slika na Trsatu. Tu je godišnjicu prije pet desetljeća predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper kao izaslanik pape Pavla VI. Bio je to važan događaj. On je izazvao uređenje samostanskog vrta za bogoslužni prostor, zatim pokrenuo list Marijin Trsat i val redovitih hodočašća mnogih hrvatskih i slovenskih župa na Trsat jer je iste godine i tadašnja država dopustila autobusnim poduzećima voziti hodočasnike koji su tako mogli u istom danu stići na Trsat i vratiti se svojim kućama. Kratko rečeno: svečana proslava 600. godišnjice Gospine slike na Trsatu važna je prekretnica u štovanju Gospe Trsatske u vremenu socijalističke Jugoslavije.
Glavinićev spis u rukopisu o Gospi Trsatskoj
Uoči proslave 650. godišnjice slike Gospe Trsatske na Trsatu nije na odmet obnoviti povijest njezinog dolaska na Trsat. Oslonac za prikaz te povijesti neka nam budu zapisi prvog povjesničara trsatskog svetišta fra Franje Glavinića, cijenjenog hrvatskog književnika, što je znao i grad Rijeka pa je još za bivše države jednu trsatsku ulicu bio imenovao njegovim imenom i prezimenon. Glavinić je na hrvatskom napisao i tiskao tri djela: Četiri poslidnja čovika. Venetiis 1628.; Cvit svetih. Venetiis 1628.; Svitlost duše virne. Venetiis 1632. Dvije je knjige napisao na talijanskom jeziku, a jednu na latinskom.
U arhivu franjevačkog samostana na Trsatu se i danas čuva Glavinićev rukopis na talijanskom jeziku. Naknadno je naslovljen „Koncept“. Veličine je 29,5 cm x 21 cm i ima 20 naknadno obilježenih listova. Prijepis tog rukopisa s nekim izmjenama je imenovan „Čistopis“. On je veličine 29,8 cm x 20,5 cm, ima 19 naknadno obilježenih listova; listovi su obilježeni brojevima, ali su od 3 do 6 prazni, a prazan je i 19. list. Najvjerojatnije je te nazive „Koncept“ i „Čistopis“ ispisao fra Paškal Cvekan, pisac knjige Trsatsko svetište Majke milosti i franjevci njem čuvari. Trsat 1985.
Budući da Glavinić u „Konceptu“ ne spominje svoju povijest Trsata, tj. djelo Historia Tersattana (Udine, 1648.), može se opravdano pretpostaviti da je „Koncept“ napisao prije 1648. godine, dok je „Čistopis“ sigurno Glavinić pisao već potkraj svoga života, tj. poslije 1648. godine. Njegov sadržaj otkriva da je namjeravao na¬pisati knjigu upravo o samom trsatskom svetištu, možda molitvenik ili barem vodič za trsatske hodočasnike talijanskoga jezika, ali se to ipak nije dogodilo, a nije nam poznat razlog zašto se to nije dogodilo.
Naravno, Glavinić piše i o slici Gospe Trsatske. Piše o njoj kada spominje tri razloga koji opravdavaju hodočašćenje u crkvu Majke Božje na Trsatu. Prvi je razlog upravo sama slika slavne Djevice i mnoge druge moći svetaca, zatim višestruko povlašten glavni oltar i šest drugih povlaštenih oltara. Sliku Gospe Trsatske, prema staroj predaji i povijesnim spisima u arhivu fra¬njevačkog samostana na Trsatu, kako piše Glavinić u „Čistopisu“, na Trsat je po¬slao papa Urban V. kako bi utješio ovdašnji narod koji nije mogao prežaliti što je Nazaretska kućica napustila Trsat i sada se nalazi u Loretu. Drugi je razlog što je upravo ta slika Gospe Trsatske čudotvorna i oni koji je štuju, stekli su brojna čudesna uslišanja. Treći je pak raz¬log dugotrajno slijevanje hodočasnika na Trsat i vjernička je zadaća održati tu tradiciju. Glavinić ne smatra razlogom hodočašćenja na Trsat proširenje crkve Gospe Trsatske, ali ne prešućuje da ju je on kao samostanski starješina na Trsatu proširio, jer je prethodna crkva bila malena pa nije mogla više primati hodočasnike a njihov je broj rastao u posljednje vrijeme; ta negdašnja crkva bila je građena po starim građevnim shvaćanjima.
Glavinićevi zapisi o Trsatskom svetištu u knjizi o Trsatu
Glavinić je 1648. objavio svoje dvije povijesne knjige u Udinama. Prva je bila povijest Trsata Historia Tersattana, a druga razlaže nastanak franjevačke pokrajinske zajednice Origine della Provincia Bosna Croatia. Obje su prevedene na hrvatski jezik i tiskane 2015. godine unutar istih korica. Knjiga Povijest Trsata je bogata zapisima o svetištu Gospe Trsatske. Zapisi su dragocjeni i danas je neopravdano ne osvrtati se na te zapise u govorima i pisanju o Gospi Trsatskoj. U drugoj Glavinićevoj povijesnoj knjizi Postanak Provincije Bosne Hrvatske ima zapisa o boravku Nazaretske kućice Svete obitelji na Trsatu, ali ne i o slici Gospe Trsatske.
Glavinić u Povijesti Trsata (str. 25, 26) piše da je papa Urban V. bio podrijetlom Francuz. Nakon što bio izabran za tu najvišu crkvenu službu, boravio je u Avinjonu u Francuskoj dok se nije 1362. odlučio vratiti u Rim. Kad se vraćao i prije nego što je stigao u Rim, zaželio je posjetiti sv. Kuću sv. Obitelji u Loretu. On je bio prvi papa koji je pohodio Loreto. Kada je onamo stigao, dobro se je obavijestio o događajima u vezi s prijenosom sv. Kuće iz Svete Zemlje u Loreto i tako je saznao da je ona prije nego što je stigla u Loreto bila tri godine i sedam mjeseci na Trsatu. Kada je papa čuo za boravak na Trsatu, odlučio je počastiti to mjesto gdje je ona bila na Trsatu i potaknuti pobožnost hrvatskoga naroda prema slavnoj Djevici Mariji. Potvrdio je tu svoju nakanu tako što je po franjevcu ocu Bonifaciju iz Napulja, apostolskom propovjedniku, poslao na Trsat sliku blažene Djevice Marije koju je naslikao sv. Luka evanđelist. Slika je izrađena na cedrovoj dasci. Majka Marija na desnoj ruci poduprtoj lijevom drži sinčića Isusa. Oboje imaju ozbiljna lica kao i na drugim slikama Majke Božje sv. Luke. Glavinić taj dio svoga izvještaja završava tvrdnjom da nema sumnje da je ova slika djelo sv. Luke, jer tako pišu povjesničari i naše „Medvedgradske uspomene“, a to je skup arhivskih spisa iz trsatskog franjevačkog samostana koji je bio pohranjen na Medvedgradu da ne bi pao Turcima u ruke. No, ti su se spisi izgubili.
Glavinić još piše o izvanrednoj vrijednosti slika Majke Božje što ih je slikao sv. Luka. Sve su one čudotvorne i zato su unesene u osobiti katalog pa se slika Gospe Trsatske navodi iza slike Marije s Monte Nera na području Livorna u Italiji. Osvrće se Glavinić i na prigovor da sv. Luka nije bio u stanju naslikati sve slike koje mu se pripisuju. Opovrgava taj prigovor upozoravajući da je sv. Luka doista bio izvrstan kipar i slikar, a i da je dugo živio. K tome je bio spreman na zahtjev i molbu onih naroda koji su prihvaćali kršćanstvo izraditi i isporučiti im slike Majke Božje.
Opravdava čudotvornost slike Gospe Trsatske naglašavajući da su upravo zbog čudotvornosti cijenjene sve slike koje je naslikao sv. Luka. Njegove slike Majke Božje su, naravno, na osobitoj cijeni i zato što je on blaženu Djevicu Mariju promatrao za života i dobro upoznao i zapamtio njezin lik. Objašnjava Glavinić i činjenicu da je jedna slika čudotvornija od druge tvrdnjom da „tome mogu biti različiti razlozi: to ovisi o milosti Božjoj, o zaslugama“ onih koji joj se utječu. Svoj sud je utemeljio na vlastitom iskustvu pa spominje da je bio u Olovu u Bosni, a Bosnom su tada vladali Turci, i začuđuje što on tvrdi da je „sam ondje boravio i iskusio da ondje primaju milosti i Turci i Grci i kršćani“.
Činjenica da je prije 50 godina počeo izlaziti list Marijin Trsat kao posljedica proslave 600. obljetnice slike Gospe Trsatske u trsatskom svetištu Majke Božje može biti poticaj da se taj list danas obogati novim sadržajima i da urednik lista nađe nove suradnike. Trebalo bi osigurati listu mlađih štovatelja Gospe Trsatske. To su članovi Frame, ali i mladići koji na Trsatu započinju svoj franjevački život, franjevački novaci. I jedni i drugi u crkvi su ne samo prisutni nego i sudjeluju u proslavama svetih misa, klanjanju četvrtkom i cjelokupnom životu trsatskog svetišta. Ponekad se novaci javljaju svojim prilozima u listu Marijin Trsat, ali bi mogli više svojom pisanom riječju. Spremni su da ih urednik lista češće čuje i angažira. Nije li proslava 650. godišnjica slike Gospe Trsatske prigoda da se započne s tom novom praksom i zatim nastavi?
fra Emanuel Hoško
