Identitet Rijeke i Trsata
Identitet Rijeke i šireg primorskog kraja, veže se uz dva sakralna zdanja koja zajedno tvore jedinstvenu cjelinu: Svetište Majke Božje Trsatske i Trsatske stube ili Stube Petra Kružića.
Mnogi su pohodili i hodočastili na Trsat, a neki od njih taj put prošli su po Trsatskim stubama. Trsatske stube, odnosno Stube Petra Kružića smještene su s desne strane grada Rijeke. Njih trebamo vezati sa Trsatkim Svetištem. Grad su povezale s Trsatom upravo naše Trsatske stube.
Dakle, Trsatsko svetište je nastalo 10. svibnja 1291. prijenosom Bogorodičine kuće iz Nazareta na Trsat, gdje je boravila do 10. prosinca 1294 kada je prenesena u talijanski Loreto. Na mjestu Svete kuće, knezovi Frankopani podigoše spomen – crkvu, a 1367. postaviše u nju sliku Gospe Trsatke koju je prema predaji naslikao sv. Luka, a papa Urban V. darovao hrvatskim hodočasnicima koji su vapili za povratak kućice na Trsat. Ove 2017. godine obilježili smo 650. obljetnicu tog velikog događaja.
Put do Svetišta
Teško je pronaći Riječanina, koji nije barem jednom kročio nogom u trsatsku crkvu ili se prošetao po više od 500 škalina – toj žili koja povezuje dva središta s istočne strane Rječine, Trsat i Sušak.
Stube Petra Kružića, koje je 1531. dao izgraditi kao zavjet istoimeni uskočki junak, kapetan Klisa, već stoljećima su mjesto hodočašća i pokore vjernika koji se žele pokloniti pred Čudotvornom slikom Gospe Trsatske.
U početku su brojale 128 stepenica. Gornji dio stuba je 1725. dao sagraditi Gavro Aichelburg, vojvoda štajerski, kranjski, koruški. Danas ih brojimo ukupno 539 stuba do platoa Šetališta Joakima Rakovca, a do same Crkve 561 što predstavlja konačni broj.
Tih više od 500 stuba čiji je početak obilježen baroknim portalom na kojem piše naslov “Consolatrix Aflictorum” Tješiteljica žalosnih, nisu predstavljale prepreku tisućama hodočasnika koji su kroz nekoliko stoljeća nerijetko na koljenima hodočastili pred vrata bazilike na Trsatu kako bi zadobili milosti od Majke Božje Trsatske.