Ljetna blagovaonica je još jedna od samostanskih umjetničkih galerija. Posebno je dojmljivo da ova velika prostorija i danas živi u punoj, izvornoj funkciji, premda su njezino ziđe i strop potpuno prekriveni vrijednim zidnim i stropnim slikama. Franjevci su najprije naručili veliko platno s prikazom Mistične večere sv. Obitelji koje je fra Serafin Schoen izveo 1640. godine, odmah nakon dovršenja ovog dijela samostana. Neuobičajeni ikonografski prikaz (redovničke su se blagovaonice inače konvencionalno ukrašavale Posljednjom večerom) razradio je prema naputku tadašnjeg samostanskog gvardijana Franje Glavinića.
Cjelokupni preostali ures blagovaonice ostvaren je prema pomno razrađenom ikonografskom programu u zadivljujuće kratkom razdoblju početkom XVIII. stoljeća.
Na zidu nasuprot velikog platna s prikazom Mistične večere, u nekoliko vrsta mramora i mramornih umetaka izveden je monumentalni umivaonik s govornicom za čitače. Mramornu os dopunjuje bujni akantov ukras sa strana i vješto izvedeni drveni nosači za ručnike. Cjelovita konstrukcija poput raskošnog baroknog oltara zauzima veći dio zidne stijene. Na trbušastom parapetu govornice inkrustacijom je u toplim bojama izrađen simbol franjevačkog reda. Na drvenim vratnicama govornice naslikana je Bogorodica s djetetom. Rad se pripisuje Cristophoru Tasci. Preostali dio ziđa iznad pobočnih vrata ispunjavaju platna s prikazom habsburškog grba sa štitom na kojemu su inicijali cara Leopolda I. i frankopanskog grba s natpisom posvećenom osnivaču samostana Martinu. Autor tih i svih ostalih platna na ziđu blagovaonice također je Tasca. Na uzdužnom zidu prema unutrašnjosti samostana izveo je velika platna prigodne tematike, Čudesno umnažanje kruha i Kišu mane.
Zanimljivoje usporediti dva slikarska načina koji su obilježili razdoblje barokizacije samostana, teatralnog Tascu i lirskog Schoena. Između prozora suprotnog zida Tasca je postavio ulja na platnu s prikazom Sv. Bernardina, Sv. Bonaventure i Sv. Petra Alkantarskog. Središnja velika stropna slika također je Tascino ulje na platnu kao i dvije njoj pobočne slike. Glavna prikazuje Bezgrešnu Djevicu kojoj se klanjaju sv. Franjo Asiški i sv. Antun Padovanski. Manje prikazuju patrijarhe: Jakovljev san u Betelu i Mojsija pred gorućim grmom. Slike su smještene unutar medaljona i uokvirene tabulatom, drvenom i oslikanom stropnicom. Tabulat je 1703. godine oslikao Josip Benedikt Stemberger. I drugi su dijelovi samostana u znatnoj mjeri sačuvali barokni ugođaj.
