Obredi svetoga Trodnevlja

POZIV VJERNICIMA U SVETIŠTE MAJKE BOŽJE TRSATSKE

NA OBREDE SVETOGA TRODNEVLJA

SVETA MISA VEČERE GOSPODNJE je u 18:30 sati.

Veliki četvrtak je četvrtak u Velikom tjednu, posljednji dan korizme.

Toga dana navečer počinje Vazmeno trodnevlje: muka, smrt i uskrsnuće Kristovo. Na Veliki četvrtak do podne nema nigdje mise osim one koju predvodi biskup u koncelebraciji sa svećenicima iz cijele biskupije posvećuje sveta ulja.

Na Veliki četvrtak navečer svaka crkva slavi misu večere Gospodnje. Preporučuje se da u njoj sudjeluje što veći broj vjernika, jer je to početak najsvetijih dana u godini.

Kad svećenik u misi zapjeva hvalospjev “Slava”, svečano zazvone sva zvona koje se nakon toga ne oglašavaju (“zavežu”) do mise vazmenog bdjenja na Veliku subotu.
Misno evanđelje govori o tome kako je Isus apostolima prao noge, kao primjer i poziv svim kršćanima na uzajamnu ljubav i služenje. Ovo pranje nogu se u mnogim crkvama i stvarno upriličuje te svećenik pere noge dvanaestorici vjernika.
Veliki četvrtak je također spomendan u koji je Isus ustanovio dva sakramenta: euharistiju (svetu misu) i svećenički red.

Liturgijsko slavlje
* Uvodni obredi: ulazna pjesma i pozdrav, pokajnički čin, molitva za oproštenje, Slava i zborna molitva
* Služba riječi: tri čitanja i propovijed
* Pranje nogu
* Euharistijska služba: priprava darova, euharistijska molitva i pričest
* Prijenos Svetotajstva
* Getsemanska ura od 22 do 23 sata: sat vremena šutnje i klanjanja pred Presvetim Sakramentom

KRIŽNI PUT je u 9:00 sati a OBREDI VELIKOG PETKA u 18:30 sati.

Veliki petak je u mnogome zasebni dan crkvene godine.
Prvi je dan vazmenog trodnevlja, Kristov smrtni dan i odvajkada dan posta i nemrsa.
To je jedini dan u godini kada “nigdje nema svete mise”, ali je u crkvama posebno liturgijsko spomen-zborovanje poslije podne.

Tri su dijela tih obreda: služba riječi, klanjanje križu i sveta pričest. Bogoslužje počinje u tišini: pred oltarom svećenik klekne ili se prostre ničice. Svi jedno vrijeme provedu u tihoj molitvi.

Služba riječi donosi nekoliko odabranih odlomaka Svetoga pisma. Evanđelje, koje se čita ili pjeva, je Muka po Ivanu. Poslije homilije (propovijedi) slijedi sveopća molitva vrlo stara oblika, iz 4. stoljeća.
Slijedi klanjanje križu koje potječe iz Jeruzalema: poslužnici donose prekriveni križ koji se u tri stupnja razotkriva. Kod svakog stupnja pjeva se “Evo drvo Križa…” i odgovor zajednice “Dođite, poklonimo se!”. Pred oltarom slijedi klanjanje križu, vjernici dolaze pojedinačno poljubiti križ. Za to vrijeme pjevaju se poznati “prijekori” i druge prikladne pjesme.

Posljednji dio obreda je pričest.

Budući da na Veliki petak do podne nema nikakvih obreda, u mnogim je crkvama tradicionalni i vrlo posjećeni pučki križni put.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmljišljajući o Isusovoj muci.

Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.

Bogoslužje
* Služba riječi: čitanja iz Starog i Novog zavjeta, pjesme između čitanja, evanđelje, kratka propovijed i sveopća (vjernička molitva)
* Klanjanje križu
* Pričest

USKRSNO BDIJENJE je u 20 sati u župnoj crkvi sv. Jurja i u 22 sata u Svetištu Majke Božje Trsatske.

Velika subota je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenog trodnevlja.
Po starom običaju, iako više nije propisano, Velika subota je i dan posta.
Crkva u molitvi kod groba čeka Gospodina: vjernici, pojedinačno ili roditelji s djecom dolaze preko dana, u slobodno vrijeme, posjetiti “Isusov grob”.

Oltar ostaje simbolično nepokriven, misa se ne slavi niti se pričešćuje.
U obiteljima se mirno sprema za uskrsnu svetkovinu i svaki vjernik nađe vremena da u tijeku dana pohodi svečano urešeni Isusov grob u crkvi.
Tako Crkva ulazi u vazmeno bdijenje koje počinje u subotu navečer.

Bdijenje počinje lucenarijem ili službom svjetla.
Blagoslivlje se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja iznačava Isusa Krista uskrsloga, naše svijetlo. Unosi se u procesiji u župnu crkvu koja je u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svijetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći.

Drugi dio bdijenja je Služba riječi. Čitanja svetopisamskih tekstova, pjevanje palama, slušamo Božju riječ o stvaranju, kroz psalme hvalimo i slavimo Gospodina i njegova djela.

Slijedimo put Božjeg naroda iz ropstva u slobodu i stvaranje novoga čovjeka čiji je vrhunac Kristovo djelo. Čitanja završavaju svečanom pjesmom Slava Bogu na visini i tada se oglase orgulje, sva zvona na crkvama, pale svijeće. Ovo je stvarni trenutak novoga čovjeka, novoga svijeta, novoga vremena – pobijeđeni su grijeh i smrt. Kršćani se pozivaju na radosno slavljenje Gospodina.

Ovo je predokus vječnosti. Poslije Službe riječi slijedi krsna služba, blagoslivlje se voda, krste se katekumeni. Vazmeno bdijenje završava euharistijom.

Liturgijsko slavlje
* Služba svjetla: blagoslov ognja, paljenje velike uskrsne svijeće, svečana procesija, vazmeni hvalospjev (lat. exultet)
* Služba riječi
* Krsna (i potvrdna) služba
* Euharistijska služba

Sv. MISE su u 7, 8, 9, 10, 11:30 i 18:30 sati i blagoslov jela na svim Misama.

Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan.

Na Uskrs slavimo središnji događaj kršćanstva – Kristovo usrkrsnuće.
Zato biti kršćanin znači prije svega vjerovati da je Bog Isusa, onog istog kojeg su ljudi raspeli, uskrisio i učinio Gospodarem svega stvorenoga.

Kristovo uskrsnuće je bilo pripravljeno kroz cijeli Stari zavjet, a kad je jednom ostvareno, sva kršćanska pokoljenja rječju i životom svjedoće za tu temeljnu istinu povijesti – Krist je uskrsnuo, s njime i mi neprestano uskrsavamo.

Prvo svjedočanstvo za uskrsloga Krista dali su njegovi učenici.
Prema Djelima apostolskim, kršćanska se zajednica zasniva, razvija i širi na toj činjenici i na vjernosti uskrslom Kristu. Činjenica Kristova uskrsnuća prenosi se tako svim budućim kršćanskim naraštajima, sve do danas.

Kristovo je uskrsnuće početak novoga svijeta i zalog je našeg uskrsnuća koji se već sada ostvaruje dok se s mukom i naporom opiremo zlu i grijehu, a koje će se u punini očitovati kad se Krist jasno objavi svijetu na kraju vremena.
NAZIV:
1. Riječ Uskrs je nastala od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.

2. Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim povijesnim konotacijama. Hebrejska riječ pasah značila je prolaz (prolaz Židova kroz pustinju nakon 40 godina) preuzeta je u grč. Πάσχα.

3. Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, ali često se sinegdohizira samo na nedjelju – Uskrs. Neki povezuju ga s staroslavenskom riječju uzeti (stsl. vъzęti < uz + imati), odnosno razdobolje suprotno Mesopustu kad se opet počinje uzimati meso. Drugi ga pak povezuju tako da su Ćiril i Metod slavenizirali grčku riječ Pasha (p > v, ozvučivanje s > z) te je tako dobivena riječ Vazam.

Uskrs nas poziva na radost i poručuje nam da zbilju uskrsloga Krista širimo oko sebe pobjeđujući smrt i unoseći u svijet pouzdanje, vjeru i nadu.