Poziv dobrodošlice Gospi Trsatskoj

Marija nas vodi, usmjerava i zagovorom podržava

Pred nama je svibanj, Marijin mjesec, najljepši i najugodniji mjesec u cijeloj godini. U Svetištu ga posebno slavimo, jer 10. svibnja se sjećamo dolaska Nazaretske kućice na Trsat.

Bila je to Marijina želja i odluka “da njezina kuća boravi na najmirnijem i najljepšem mjestu na svijetu” piše fra Franjo Glavinić u svojoj povjesnici ‘Historia Tersattana’: “Zbog ratnih prijetnji saracena anđeli su Svetu baštinjenu kuću Djevice-Majke Kristove u Nazaretu, koju su sveti apostoli pretvorili u crkvu, odvojivši je sasvim od toga mjesta i temelja, prenijeli u miran kraj koji je pružao i obećavao veću sigurnost; prenijeli su je, naime, u prostran Ilirik, u Kraljevinu Dalmaciju, unutar granica Liburnije, donje Hrvatske i Slavonije to jest primorske” (HT, 19).

Nazaretska kuća je na Trsatu boravila tri godine i sedam mjeseci. Kao što je tajanstveno došla tako je i otišla u Loreto gdje se i danas nalazi. U tom kratkom razdoblju svog boravka na Trsatu, kućica je ostavila duboki trag te se pobožnost prema Isusu i Mariji nastavila razvijati uz malu sagrađenu kapelu na mjestu prijašnje nazaretske.

Posebno važan datum je 1367. godina kada je papa Urban V. poslao Trsatu sliku – ikonu Slavne Djevice, rad sv. Luke, o čemu Glavinić piše: “Pošto se Papa dobro obavijestio o događajima u vezi s nazaretskom kućom i napose o Trsatu gdje se zadržala tri godine, sedam mjeseci i četiri dana, odlučio je počastiti spomenuto mjesto na Trsatu i probuditi pobožnost ilirskog naroda te odanost prema Slavnoj Djevici time što je iz Rima po o. Bonifaciju iz Napulja, apostolskom propovjedniku, poslao sliku spomenute Djevice na Trsat.

I danas se ona nalazi na glavnom oltaru Svetišta i nosi naslov milosna i čudotvorna slika što su potvrdili mnogi koji su primili uslišanja po zagovoru Blažene Djevice Marije. Ikona Gospe Trsatske danas se nalazi na prekrasnom mramornom glavnom oltaru Svetišta iznad svetohraništa za nju posebno pripravljeno i kamenom ukrašenom mjestu. Slika je naslikana na cedrovoj dasci; Marija drži sinčića na desnoj ruci poduprtoj lijevom; oboje su ozbiljna lica, poput drugih slika sv. Luke (E. Hoško., Na vrhu trsatskih stuba, 16).

Josipa Marenić opisuje samu sliku: “Bogorodica nas gleda. Istovremeno djeluje smireno, mudro, zamišljeno i s nagovještajem zabrinutosti. Točno u trenutku kada se pomisli da je prisutna zabrinutost, ona iščezava i pred nama je dostojanstven i autoritativan pogled majke. Oči su joj prikazane izrazito bademasto, a trepavice su uzdignute. Zatim se na slici uočava drugi lik, Dijete, mali Isus. Likovi su uslikani u zlatnoj pozadini u duhu bizantinskih majstora što je simbol božanskog. Taj je kontrast bogato naslikanih likova i nedefinirane pozadine dobar, jer nas praznina pozadine upućuje na ono što je zapravo bitno – glavne aktere slike Isusa i Marije, a zlatna boja naznačuje božansko” (J.Marenić, Teologija hrvatskih marijanskih ikona, 35).

Glavni su likovi Blažena Djevica Marija i Isus u naručju koji već 650. godina privlače i u isto vrijeme tješe i ohrabruju tisuće hodočasnika koji dolaze na Trsat.

Zahvalni smo Bogu na daru Ikone Gospe Trsatske zato i želimo posebno proslaviti 650. obljetnicu boravka ikone na Trsatu koja će se proslaviti 01. srpnja ove godine svečanom euharistijom u 11:00 sati.

Zato bi bilo lijepo da se pridruže slavlju svi oni koji tada mogu doći. Najavljujemo već sada i jednodnevni simpozij o slici – ikoni Gospe Trsatske koji će se održati ove jeseni, 17. studenoga na Trsatu.

Ova 650. obljetnica dolaska slike Majke Božje Trsatske neka rasplamti žar vjere i ljubavi u našim srcima da ostanemo vjerni Mariji i Isusu barem kao oni koji su nam prenosili tu tradiciju.

Marija ima svoje mjesto i pravu poruku našem vremenu kada su obitelji poljuljane modernim idejama koje razaraju kršćanske obiteljske vrednote. Zato Vas pozivamo, Vas štovatelje naše nebeske Majke i ljubitelje trsatskog svetišta, da dođete i ove godine na hodočašće na Trsat jer nas Marija može povesti, usmjeriti i milostima podržati u našim obiteljima i obiteljskim potrebama.