ROĐENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE
MALA GOSPA
Niz marijanskih blagdana
Pozdravljamo Te, Marijo, Kćeri Boga Oca, Majko Isusa Krista, Zaručnice Duha Svetoga, uzvišeni Hrame Presvetoga Trojstva. Prepoznajemo te kao našu Sestru, milinu čovječanstva, Majku punu ljubavi, nositeljicu Krista, našeg života, znak nade i utjehe, savršenu sliku Crkve.
Učini nas samo jednim srcem i jednom dušom s Tobom, da naviještamo koliko je velik Gospodin i prepoznajemo s radošću Njegovu prisutnost u svijetu.
Tebi odabranoj od Boga, za jedinstveno poslanje u povijesti spasenja, posvećujemo same sebe, naše djelovanje i naš život.
Utisni svoj pečat u naše duše, da ostanemo uvijek vjerni Bogu. Izlij na nas svoju ljubav Majke, prati nas na putu života. Utaži našu glad kruhom Riječi i Euharistije, da doživimo Tvoju majčinsku skrb prema nama. Ne dopusti da beskorisne i prolazne brige priječe naše traženje Boga.
Po djelu Duha Svetoga i Tvojoj vjernoj suradnji neka živi i raste u nama Krist Tvoj Sin da ostvarimo spasonosni Očev plan. Amen.
ROĐENDAN NAŠE NEBESKE MAJKE – 08. rujna slavimo blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, Malu Gospu, koju je Bog odabrao od svih ljudi na zemlji i povjerio joj čast i zadaću rođenja samoga Boga. Začeta bez istočnoga grijeha, Marija je u potpunoj poniznosti vršila Božju volju, svjesna veličine dara kojim je obdarena, kao i odgovornosti koja joj je povjerena.
Rođendanska slavlja okupljaju ljude. Marijino rođenje okuplja Crkvu koja ga i liturgijski slavi, jer njeno rođenje najavljuje nešto daleko veće – Isusovo rođenje na Božić.
Bulom Ineffabilis papa Pijo IX. definirao je godine 1854. dogmu Bezgrješnog začeća:
„Izjavljujemo, objavljujemo i potvrđujemo da je nauk koji drži da je Blažena Djevica Marija u prvom času svoga začeća bila osobitom Božjom milošću i povlasticom, zbog predviđanja zasluga Krista Isusa Spasitelja ljudskog roda, od svake ljage istočnoga grijeha sačuvana netaknuta, od Boga objavljen i da ga stoga svi vjernici moraju čvrsto i trajno vjerovati“.
Predaja i prije konačne definicije dogme slavi onu u koju se Božja milost izlila u trenutku njezina začeća. Crkva slavi Marijin rođendan; rođenje one koju je obasjala Božja naklonost, izabravši je kao suradnicu i suotkupiteljicu u povijesti spasenja. Njezin cjelokupni život, promatran od začeća pa do konca njezina života, usmjeren je isključivo prema ispunjenju jedne zadaće, da naime bude majkom Gospodinovom; jer ona inače nije ništa; jer ona inače nema nikakvu drugu zadaću; jer se čitavim svojim bićem, svom svojom snagom i u svim prilikama svoga života posvetila ovom jedinom određenju; radi toga je bila svagda i svuda djevica, uvijek i svuda radi svog božanskog bogomaterinstva. Ono je bilo posebna milost njezina života.
Marija od Boga izabrana
Značenje njenog pristanka, izrečenog DA u poslušnoj vjeri, daje joj prvenstvo i blaženstvo među ljudima. Marija je od Boga izabrana. Već u njenom rodoslovlju vidi se navještaj pravog zvjezdanog sjaja. Ona je od kraljevskog roda, od sjemena Abrahamova i od slavnog roda Davidova. Marija je ona, jedna i jedina, koja dolazi od Božje strane obećana starozavjetnim ocima u više navrata, označena tajnovitim čudesima i pretkazana proročkim iskazima. Marija je „žena jaka“ koju je tražio Salomon kad je govorio: Tko će naći ženu jaku? Ona je grm koji gori, a ne izgara; nova Eva; žena odjevena suncem.
O Mariji govore vjekovi, pišu sveci. Možda su najljepše riječi o Majci Božjoj izišle iz pera svetoga Bernarda iz Clairvaux-a. On na poseban način časti Mariju pišući o njoj, istovremeno smatrajući nedostojnima sve jezike – i ljudske i anđeoske – i njihove govore o njoj. Govoriti o neizrecivom otajstvu, čini se neprikladno – govori svetac, jer:
„Svi je časte, svi je slave, i kako treba primaju. Iako se trse o njoj govoriti, ipak, što god se uzmoglo reći o neizrecivom, manje je dopadno, manje se sviđa i manje je prihvatljivo. Kako ne bi bilo neprikladno – što god o neshvatljivoj slavi – ljudska pamet može shvatiti?“
Marija, početak boljega svijeta “melioris mundi origo”, putokaz je nade. Marijino bezgrješno začeće vidljivo je očima vjere, ali njezino rođenje postalo je očito i običnom ljudskom oku. Marijina vjera je čudesna jer je povjerovala u najčudesniju i najnevjerojatniju stvar: da će postati Majkom Sina Božjega. „ Blažena ti što povjerova, da će ti se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina (Lk 1,45). Blagost, milostivost, strpljivost, ideali koje je Krist proglasio blaženim u Govoru na gori, uočavao je u svojoj Majci još kao dijete u Nazaretu.
