Riznica Trsatskog svetišta
Pokraj barokne drvorezbarene skulpture Bezgrešno Začete, iz samostanskog hodnika ulazi se u riznicu koja čuva bogatstvo zavjetnih darova i liturgijskih predmeta Trsatskog svetišta. U riznici se u posebnim mikroklimatskim uvjetima čuva i osobito vrijedan triptih – ikona Bogorodice – koja se prema predaji povezuje s hodočašćem Hrvata u Loreto i darom pape Urbana V. iz 1367. godine.
Trsatska ikona i krune iz 1715. godine
Prema tradiciji, ikona je već u svoje vrijeme slovila kao čudotvorna jer se vjerovalo da ju je naslikao sv. Luka. Suvremena stilska analiza triptih pripisuje sjevernojadranskom, preciznije mletačkom kulturnom krugu prve polovice 14. stoljeća. Gotički elementi jasno su izraženi, a grčka slova odražavaju tada uobičajene konvencije u prikazima čudotvornih ikona.
Ikonografska analiza bočnih stranica triptiha upućuje na Frankopane, za koje se drži da su vjerojatno nabavili ikonu. Zasebno su danas izložene zlatne krune kojima su Bogorodica i mali Isus trsatskog poliptiha, na inicijativu biskupa Verone Barbadiga, svečano okrunjeni 1715. godine. Izrada kruna financirana je iz zaklade Aleksandra Sforze, kanonika vatikanske bazilike sv. Petra.
Važno je istaknuti da je to bio prvi zabilježeni slučaj krunjenja Bogorodičina lika izvan područja Italije.
Zavjetni darovi vladara i umjetnine
U prvoj sobi riznice nalazi se kopija trsatske ikone Bogorodice s Djetetom iz 18. stoljeća. Izloženi su i zavjetni darovi uglednih habsburških vladara: svijećnjak Leopolda I., dvoglavi zlatni orao optočen draguljima Karla V. te misno ruho od zelenog baršuna koje je darovala Marija Terezija (franjevci njeguju predaju da ga je carica vlastoručno izvezla).
Posebnu pozornost privlači visokorenesansna srebrna skulptura Bogorodice s Djetetom iz 1597. godine, zavjetni dar za ozdravljenje Sigismunda Erdödyja, sina bana Tome Bakača Erdödyja i njegove supruge Ane Marije Ungnad. Pod Bogorodičinim nogama nalaze se simboli koji, uz Marijin biblijski znak, nose i dodatno značenje pobjede nad Turcima. Ban Toma Erdödy slavljen je diljem Europe zbog ključnog poraza koji je 1593. godine Turcima nanio kod Siska. Na podnožju skulpture iskucani su grbovi i posvetni natpis zahvalnih roditelja, a djelo se pripisuje jednoj od augsburških zlatarskih radionica.
Među izloženim predmetima ističe se i neobičan moćnik s natpisima na bosančici, dar srpske despotice Barbare, rođene Frankopan, nećakinje osnivača samostana. Preostalo srebro u riznici većinom je podrijetlom iz mletačkih i južnonjemačkih radionica. Zastupljeni su gotički, renesansni, barokni i klasicistički relikvijari, kaleži s pliticama, pacifikali, procesuali i drugi liturgijski predmeti.
Knjige i rukopisi
U riznici je prikazan samo dio ovog bogatstva, ponajprije onaj povezan s poznatim darovateljima. Značajno mjesto pripada jedinom poznatom sačuvanom primjerku molitvenika Raj Duše. Molitvenik je tiskan 1560. godine u Padovi, a nastao je na području Pokuplja, tadašnje frankopanske državine, pa se ubraja među najstarije poznate primjerke knjige tiskane na hrvatskom jeziku na području kontinentalne Hrvatske.
Molitvenik je priredio svećenik Nikola Dešić, a pripadao je Katarini Frankopan, supruzi Nikole Zrinskoga Sigetskoga. U riznici se čuva i svečani rukopis Historie Tersattane, glasovitog djela o povijesti samostana koje je napisao fra Franjo Glavinić, kao i listine pape Nikole V. iz 1453. godine te Martina Frankopana iz 1468. godine.
Umjetnina u kućnoj kapeli novicijata
U unutarnjoj kućnoj kapeli zgrade novicijata, kao pozadina oltaru, postavljena je slika na drvu u bogatom drvorezbarenom okviru akantova lišća. Djelo se pripisuje Serafinu Schöenu, a prikazuje Bogorodicu koja doji Isusa, uz Ivana Krstitelja i sv. Elizabetu.
